Tomislav Portada: Kemijska reakcija potaknuta svjetlom
*Ciljana publika: srednjoškolci
Kada kemičari žele pripraviti neku tvar, ponekad je dovoljno samo pomiješati reaktante A i B da bi nastao produkt C. U drugim slučajevima miješanje nije dovoljno, nego smjesi tvari A i B treba još i dovesti energiju. Tu energiju najčešće dovodimo u obliku topline, zagrijavanjem reakcijske smjese, a znatno rjeđe u obliku svjetlosti, osvjetljavanjem smjese. Ovaj video prikazuje primjer kemijske reakcije do koje dolazi zbog osvjetljavanja reakcijske smjese Sunčevim svjetlom.
Lorena Selak i Maja Mitrović: Mission impossible: Život bez mikroba
*Ciljana publika: studenti i široka javnost
Znate li da u jezerima osim riba, žive i mikrobi? S druge strane, jeste li znali da u vrućim izvorima jedino što uspješno živi jesu mikrobi? Nisu sve bakterije štetne za ljude, dapače bez nekih život ne bi bio moguć. Kroz zanimljiv prikaz, pokazat ćemo vam sličnosti i razlike mikrobnih zajednica Vranskog jezera i geotermalnih izvora Hrvatske. Pridružite nam se u virtualnom laboratoriju gdje ćemo vam približiti važnost očuvanja takvih ekosustava bitnih za razna znanstvena i biotehnološka istraživanja.
Davor Margetić: Od alkemije do mehanokemije
*Ciljana publika: svi
Mehanokemija je metoda kemijske sinteze u kojoj se mehanička energija koristi kao aktivacija za kemijsku reakciju. Reakcija se provodi u čvrstom stanju bez korištenja otapala, što ju čini ekološki prihvatljivijom tehnikom. Kemijska unija IUPAC je izdvojila mehanokemiju kao jednu od 10 kemijskih inovacija koje imaju potencijal učiniti planet održivijim. Primjene metode su raznovrsne, od organske sinteze, priprave finih kemikalija, farmaceutske tehnologije do organskih materijala. Metoda u svojem jednostavnom obliku postoji odavno, te će njen povijesni razvoj i moderna istraživanja biti prezentirani.
Nikola Biliškov: Mehaničkom silom do kemije
*Ciljana publika: viši razredi osnovne škole i stariji
Kemičari najčešće mućkaju različite otopine, čime omogućuju odvijanje kemijskih reakcija. No, kemija ustvari ne treba tako izgledati, znamo li da za kemiju moramo samo osigurati sudare molekula. To ustvari znamo još od pretpovijesti, iako smo donedavno zanemarivali to znanje. Upravo je takva kemija prepuna uzbuđenja, a donosi i velike koristi.
Saša Kazazić, Maja Šantak, Zrinka Matić: Cjepiva – što, kako i zašto?
*Ciljana publika: srednjoškolci
Od početka interesa čovjeka za svoje zdravlje i njegovo unaprjeđenje, primjena cjepiva je, uz uporabu čiste vode, spasila više ljudskih života od bilo kojeg drugog medicinskog zahvata, te ih možemo smatrati jednim od najvažnijih izuma ikad. Prikazat će se razvoj kandidata za cjepiva kroz suradnju znanstvenika iz različitih znanstvenih područja.
Luka Ozdanovac i Lucija Dončević: Od zaraze preko dijagnostike do izlječenja
*Ciljana publika: srednjoškolci
U sklopu online predavanja na jednostavan način opisao bi se postupak identifikacije bakterija. U kratkom videu (do 5 min) predstavili bi osobe koje su dio našeg tima te šaljivo opisali instrumentaciju koja se koristi u našem laboratoriju koja je ključni alat u svakodnevnom radu našeg laboratorija. Na primjeru bakterijske infekcije grla prikazalo bi se uzimanje brisa grla zaražene osobe. Bakterije sa štapića nasadile bi se na agaroznu pločicu nakon čega naraste velika količina bakterijskih kolonija vidljivih golim okom. Nakon toga, ukratko bi se prikazao laboratorijski postupak izolacije proteina kojim bi se, uz animaciju u kutu videa, pojasnilo što predstavlja pojedini korak navedene pripreme uzorka. U završnom dijelu videa opisali bi kako svaka bakterija ima jedinstvene proteine, kao što i svaka osoba ima jedinstven otisak prsta, te da se na temelju proteina sadržanih u svakoj bakteriji može odrediti vrsta bakterije od koje je zaražena osoba u startu dobila upalu grla.
Iva Zonjić: I neobično je bitno...
*Ciljana publika: svi
Nukleinske kiseline imaju esencijalne funkcije u stanici što ih čini dobrim molekularnim metama za lijekove u tumorskoj terapiji. Interakcijama malih molekula koje specifično prepoznaju višelančane i dvolančane hibridne DNA i RNA strukture mogu se zaustaviti važni procesi u stanici, što ima velik potencijal u liječenju tumora.
Damir Korenčić: Umjetna inteligencija u računalnoj obradi teksta
*Ciljana publika: srednjoškolci i stariji
Aplikacije za tekst utemeljene na umjetnoj inteligenciji, poput automatskog prevođenja i chatbot-ova, danas su sveprisutne i raznolike. Video sadrži pregled područja i glavne ideje opisane na zadatku hvatanja zlog e-maila. Za zainteresirane, tu su i smjernice za daljnje samostalno istraživanje.
Jasminka Štefulj i suradnici: Neuroplacentologija
*Ciljana publika: 12+
Ivona Bečeheli: Neuroplacentologija – I. dio 'Epigenetika i neurorazvoj'
Par informacija za sve one koje zanima kako se razvija naš živčani sustav ili kako od genetički identičnih stanica nastaju potpuno različita tkiva i organi te zašto je zdrava okolina bitna za pravilan razvoj.
Maja Žutić: Neuroplacentologija – II. dio 'Psihološka dobrobit u trudnoći - zašto je važna'
Trudnoća je složeno stanje koje osim iznimnih fizioloških promjena, uključuje i razne psihološke promjene te zahtijeva prilagodbu na njih. Zašto je važna psihološka dobrobit u trudnoći i kako očuvati mentalno zdravlje, saznaj u ovom videu.
Maja Perić: Neuroplacentologija – III. dio 'Organ kojeg nemaš, a omogućio ti je život'
Organ koji nas je pratio do rođenja, a tada smo ga zauvijek izgubili. Zvuči poznato? Ako ste povezali o kojem se organu radi, ili ipak niste, naučite zašto je taj misteriozni organ zaslužan za naš život te tko se, i kako, mora pobrinuti za njegovo dobrostanje u kratkom periodu njegovog postojanja.
Marina Horvatiček: Neuroplacentologija – IV. dio 'Blago biobanke'
Što je to biobanka te koja blaga znanstvenici čuvaju u biobanci, saznajte u ovom videu.